O starim mjerama
Slavonija je dugo bila u sastavu Austro–Ugarske Monarhije i u narodnom je govoru ostalo mnoštvo tragova iz toga vremena. Tako se još i danas koriste neke stare mjerne jedinice ili se koriste neke riječi koje od njih potječu. Navest ćemo samo one mjere koje su i danas poznate i koje su, na neki način, sačuvane u govoru.
1. Stare mjere za dužinu (Herkov 1974):
1 hvat = 1,8965 m (6 stopa=1 hvat)
1 stopa = 31,61 cm (12 palaca–cola=1 stopa)
1 col (palac) = 2,54 cm
1 pedalj = 23,5 cm
1 lakat = 65,5 cm
1 korak = 78 cm
U Štitaru se stara mjera za dužinu hvat izgovarala fat, a naprava pomoću koje se mjerila dužina zvala se fatka.
Stopa se nazivala šuv.
Palac se koristio kao približna mjera pa se govorilo još palac fali.
Za precizno mjerenje koristio se col, prilikom mjerenja u izgovoru coli ili colova.
Pedalj, lakat i korak koristio se za grube izmjere.
2. Stare mjere za površinu:
1 katastarsko jutro = 1600 četvornih hvati (čh), idealni kvadrat 40×40 hvati, a preračunato u hektare iznosi 0,58 hektara.
Cijeli štitarski hatar (atar) temelji se na staroj austrougarskoj izmjeri izrečenoj u četvornim hvatima – katastarskim jutrima. Hvat u metrima iznosi 1,896 m, četvorni hvat obuhvaća površinu od 1,896×1,896 metara što iznosi 3,59665 m².
U Štitaru se za zemljišne veličine koriste izrazi:
– sto, dvisto ili tristo fati što iznosi toliko četvornih hvati (čh)
– frtalj jutra iznosi 400 čh
– po jutra iznosi 800 čh
– tri frtalja jutra iznosi 1200 čh
– jutro i frtalj iznosi 2000 čh
– jutro i po iznosi 2400 čh
– jutro i tri frtalja iznosi 2800 čh što je približna površina 1 hektara
Jutro je još uvijek osnovna mjera za površinu obradivog zemljišta, samo što se u katastru vodi preračunato u kvadratne metre.
3. Stare mjere za prostor i tekućine
1 polić = 18 centilitara³
1 sajtlik = 0,35 litre
1 mjerica, oka = 4 sajtlika ili 8 polića =1,41 litre
1 akov, vinsko vjedro= 56,6 litre
1 mjerov = 62 litre
1 hvat³ = 6,821 m³
1 šumski hvat (klaftar) = 4,4 m³
Polić se u narodnom govoru kasnije poistovjećivao s količinom od pola litre, tj. bio je naziv za bocu približno tolike količine sadržaja pa se govorilo polić rakije.
Sajtluk je riječ koja potječe od mjere sajtlik što znači općenito boca (flaša) iz koje se pije rakija.
Litrenka je naziv za bocu koja sadrži 1 litru .
Sve ove riječi obično se vežu uz količinu rakije.
4. Stare mjere za težinu:
1 oka = 1,54 kg
1 centa = 56 kg
oka na momka – s pretjerivanjem se govorilo o potrebnoj količini hrane i rakije/vina.
Pojašnjenje riječi i izraza vezanih uz stare mjere
Colovi
Rasklopiva drvena zidarska mjerka. Ime potječe od mjerne jedinice col ili palac koja se nekada koristila. Iako se prešlo na metrički sustav, tu su mjernu napravu i dalje nazivali colovi.
Fati
Riječ označava propisno složeno ogrjevno drvo za prodaju. Danas se drvo slaže po metričkom sustavu, a količina se izražava u kubnim metrima. Nekada se drvo za ogrjev (ogriv) mjerilo u kubnim hvatima, a jedinica se zvala šumski hvat ili klaftar. On je bio manje zapremine nego pravi kubični hvat, a iznosio je 4,4 m³ ogrjevnog drva. Iako se odavno prešlo na metrički sustav mjera, u govoru se za složeno ogrjevno drvo i dalje zadržao naziv fati.
Mirov
Okrugla drvena posuda, rad bačvara, sastavljena od elemenata; duga bačva okovana željeznim obručima sa željeznom šipkom na sredini koja služi kao rukohvat.
Mirov su izrađivali bačvari prema određenom standardu zapremine, kao mjeru za trgovinu i razmjenu žitarica. Mirov dolazi od mjera, mjerov, u izgovoru mirov.
O zapremini mirova– mjerova govori natuknica u Hrvatskoj enciklopediji :
vagan (mjerov), stara domaća mjerna jedinica obujma, mjesno i vremenski različitih vrijednosti, na primjer: bečki vagan ~61,5 lit., požunski vagan ~62,5 lit. Upotrebljavao se za mjerenje poljodjelskih proizvoda.
Nadramit
Rasporediti, rastegnuti, razvući ili dodati kako bi dostajalo. Dolazi od turske riječi za mjeru dirhem – dram (težina 3,12 grama). Značilo bi nadramiti – nadodati do mjere; u proširenom značenju znači razvući, rasporediti kako bi dostajalo ili potrajalo neko vrijeme.
Šuva slanine
Znači poveći komad slanine. Govorilo se odrezo sam šuvu/šuv slanine.
Šuv je stara mjera za duljinu (šjeroka 3 fate i 4 šuva). Radi se o stopi koja se u puku nazivala šuv, a nastala je pučkom analogijom od njemačke riječi Schuh, der – cipela. U okolici Zagreba stopa se nazivala cipeliš (Herkov 1974). U pučkom govoru šuh se pretvorio u šuv (analogija duh – duv). Izraz se nije koristio za izmjerenu veličinu, već u značenju povećeg komada slanine.
Izvor:
Mato Dominković, kolovoz 2019
