Subglacijalno jezero Vostok na kopnu Antarktika

Pitanje br. 1 – Da li znate razliku između Arktika, AntarktikA i AntarktikE?

Svi znamo da na Arktiku, na Sjevernom polu, žive polarni medvjedi (na Antarktiku ih nema), dok na Antarktiku, na Južnom polu, žive pingvini (na Arktiku ih nema). Ali glavna razlika, uz još neke manje, je da je Arktik prostor sastavljen od leda ispod koga nema zemlje, dok je Antarktik takođe prekriven ledom, ali se ispod leda nalazi zemlja – kontinent Antarktika, koji je nekada bio u sastavu Australije.

Najkraće rečeno: najočiglednija razlika je u tome što je Arktik more okruženo kopnom, a Antarktik kopno okruženo morem.

Pitanje br.2 – Da li znate kako su Arktik i Antarktik dobili ime?

Da biste odgovorili, potrebno je zaviriti u starogrčku mitologiju. Bog Zeus se zaljubio u lijepu nimfu Calisto.

Bogovi nisu mogli mirno da gledaju sreću dvoje ljubavnika. Kad je Calisto zatrudnila, bogovi su je pretvorili u medvjedicu. Međutim, uspela je roditi dijete Arkada (grčka riječ za medvjeda). Dečak je odrastao sa Zeusom i nikada nije čuo za svoju majku. Arkad je volio lov, a kad je jednom koplje usmerio prema majci u obliku medvjedice, Zeus je odlučio da ih pretvori u sazviježđa da se ne bi dogodila tragedija. Od tog vremena na nebu postoje dva sazviježđa – mali i veliki medvijed.

Tako je nastao Arktik, a kad se saznalo da nasuprot Arktiku postoji kontinet na Južnom polu, taj prostor je nazvan Antarktik (antipod od Arktika), a kopno ispod njega Antarktika. Ovo kopneno područje otkrili su ruski mornari 1820. godine.

Pitanje br.3 – Šta se danas događa na Antarktiku?

U veljači ove godine objavljeno je da ruski znanstvenici treba da “uđu” u subglacijalno jezero Antarktika. Naime, utvrđeno je da na površini kopnenog dijela – Antarktike, koja je velika kao SAD i pola Kanade, ispod leda postoji veliki broj jezera sa nezaleđenom vodom, koja je tu tisućljećima.

Prve znakove postojanja nečeg neobičnog primjetio je pilot, koji je prilikom nadletanja Antarktika uočio neobično ravnu površinu. Ispitivanjem je utvrđeno da se tu nalazi jedno od najvećih jezera, koje su ruski znanstvenici nazvali “Vostok”. Takvih ali manjih jezera bi trebalo da bude preko 200.

Bušenjem leda debljine oko 3.800 metara, koje traje več 2 desetljeća, treba da se dođe do jezera dubokog 670 metara i uzorka vode, koja je tu ostala nezamrznuta vjerojatno zahvaljujući blizini jezgre Zemlje.

Ono što je sigurno je da se tu neće zaustaviti znanstvenici. Očekuju se plodna zannastvena istraživanja, koja će nam, pored istraživanja Svemira, dati neke odgovore ispitivanjima na samoj našoj planeti.

Ovaj unos je objavljen u Zanimljivosti i označen s , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.