Ako ste se pitali zašto si vlasnici tvrtki isplaćuju direktorski minimalac, evo jednostavnog izračuna za osobu 30+ godina iz Zagreba.
7.730 kn bruto 2 = 5.000 kn neto
Ako si poveća plaću, onda to izgleda npr. ovako:
17.261 kn bruto 2 = 10.000 kn neto.
U prijevodu, za dodatni trošak od 9.531 kn dobio je neto plaću 5.000 kn više.
Kada bi taj isti iznos od 9.531 kn isplatio kroz dobit, dobio bi iznos od 7.566 kn, što je 2.566 kn više (na razini godine to je razlika od 30.792 kn, tj. 25% novca više ostane).
Ali što je s mirovinom, pošto se ona računa na isplatu iz plaće?
U opciji kada povećavamo isplatu plaće dodatno uplaćujemo 1.636 kn u I. i II. mirovinski stup zajedno, što kod isplate dobiti nije slučaj.
Kada bismo svaki mjesec tu uštedu na razlici od 2.566 kn ulagali trajnim nalogom u fond S&P 500, na period od 20 godina, uzimajući prosječni godišnji prinos u zadnjih 20 godina sve do danas i inflaciju, dolazimo do iznosa od 1.847.000 kn koji bismo imali nakon tog perioda (iznos koji se može u bilo kojem trenutku unovčiti).
U isto vrijeme ukupna razlika uplaćene mirovine u II stup će biti 97.920 kn, što će se u jako optimisitičnoj opciji povećati na 195.840 kn. I taj iznos se ne može unovčiti tj. postoji puno pravila kako se isplaćuje kroz mirovinu.
